Požar u Domu penzionera Tuzla otkrio ozbiljne propuste: Kako je ustanova s milionima prihoda ostala bez osnovnih uslova?

Samo 19 njegovateljica brinulo je o gotovo 200 korisnika Doma penzionera Tuzla. Dakle, jedna njegovateljica na čak 10 štićenika doma. Iako je još 2011. godine zgrada i zemljište proglašeno javnim dobrom koje se ne može privatizovati prema njemu se gradska uprava odnosila maćehinski. Dom funkcioniše na principu samofinansiranja, a prihodi su prošle godine bili veći od 2,8 miliona KM. Ostvarena je dobit od 58.000 KM. No, to upravi nije bilo dovoljno pa je ove godine povećana cijena usluge za čak 30%. Tako su korisnici na spratu gdje je buknuo požar mjesečno plaćali 1.450 KM za dvokrevetnu sobu, a 1.650 KM za jednokrevetnu. Dom je bez obzira na takve prilive novca izgledao veoma loše.

Na sjednici Gradskog vijeća u maju nizale su se pohvale na račun uprave i direktora Mirsada Bakalovića. Vijećnica Dragana Gagro Berberović jedina je ukazala na katastrofalne uslove, ali i poručila da dobit, s obzirom na kapital, može biti mnogo veći.

"Imam podatke od osobe koja je radila ovdje da ih je bilo dvije za čitavu noć na kompletan Dom. Kada krene od početka do gore ne stignu da ih sve presvuku, a kamoli da podjele terapiju koja je adekvatna", kazala je 27. maja ove godine Dragana Gagro Berberović, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzla.

Da novca ima pokazuje i podatak iz Revizorskog izvještaja: uprava je oročila 250 hiljada maraka kod banke u Banjaluci. S druge strane, Gradska uprava nije izdvajala značajan novac za infrastrukturu. Na pitanje N1 koliko su novca utrošili proteklih godina gradonačelnik odgovara:

"Postavite pismeno pitanje sada nemam tačnog odgovora, dobit ćete odgovor pisanim putem", kazao je prije dva dana Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle.

Na postavljeno pismeno pitanje iz Službe za ekonomski razvoj objašnjavaju da je u protekle tri godine izdvojeno 528.000 KM za nabavku PVC stolarije, te 499.000 KM za PVC obloge u sobama i hodnicima. Gradsko vijeće Tuzla u jednom od zaključaka sugerisalo je gradonačelniku da planira sredstva za infrastrukturu Doma, dok je menadžmentu Doma sugerisano da poveća broj njegovatelja. U nacrtu Budžeta iz oktobra ove godine sredstva za JU Dom penzionera nisu predviđena.

"U tom Domu sve što je urađeno nakon rata izmolerisan je jedan prostor kao klub za ljude koji tamo borave. Ništa više. Zadnji put kada sam bio ima pola godine... na samim vratima osjetite da ste negdje gdje nije ugodno. Osjeti se ustajalost, vlaga", istakao je novinar Marko Divković. 

Vlaga, neurednost i oskudni obroci. S pravom se postavlja i pitanje kakva je u takvim okolnostima bila sigurnost štićenika? Odgovor na to očekuje se od vještaka elektro struke i vještaka protivpožarne zaštite. U javnim istupima čelnika grada odgovornost za uslove u Domu svodi se isključivo na djelovanje Uprave. Podsjećamo, samo prije šest mjeseci Gradsko vijeće je izvještaj o radu Doma ocijenilo pozitivnim.

"Mi nažalost u političkoj historiji od Dejtona do danas imamo primjere koji se mogu prebrojati na prste jedne ruke gdje smo imali određeno djelovanje koje je rezultat političke odgovornosti. Sva istraživanja koja smo radili, a tiču se odgovornosti, pokazuju da je bh. društvo kada je u pitanju politička odgovornost na niskom nivou", kazao je sociolog Amer Osmić.

Zbog te neodgovornosti tek nakon tragedija počinju se obećavati značajna ulaganja, poboljšanje uslova, a onda se najavljuju i strateški planovi. 

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad